O mjestu - Hreljin

HRELJIN je primorsko mjesto koje se smjestilo na brijegu istočno od grada Bakra.
Jedno je najstarijih naselja u ovom dijelu Primorja. Tko je i kada sagradio stari utvrđeni grad Hreljin, nitko pouzdano ne zna.
Legenda kaže da ga je sagradio Herkul – Hrelja koji je u ove krajeve došao iz Grčke.
Prvi puta u pisanim dokumentima Hreljin se spominje 1225. godine u jednom ugovoru o tazbini kojeg su potpisali knezovi Zrinski i Frankopani. 1288. godine Hreljin sa ostalim gradovima Vinodola potpisuje Vinodolski zakon, jedan od najstarijih pravnih kodeksa na tlu Evrope.
Utvrđenim Hreljinom ova slavna hrvatska obitelj Zrinski - Frankopani vlada sve do njezine propasti 1670. godine.
Tada vlast nad Hreljinom preuzima Ugarska komora, koja je 1700. godine sastavila 1. hreljinski urbar, propis – zakon kojim su uređeni odnosi između kmetova i feudalaca.
  1726. godine započinje gradnja Karlove ceste. 
Već tada, početkom gradnje te prometnice stanovnici utvrđenog hreljinskog grada su prepoznali važnost rimske poslovice «VIA VITE» - «ceste znače život» i počinje lagano preseljavanje Hreljina uz karolinšku cestu.
Stari hreljinski grad postaje ruševan i slabo nastanjen, pa se ukida 1789. hreljinski kaptol, a započinje gradnja crkve Sv. Jurja na Hreljinu, te se i župnik 1790. seli na novi Hreljin, koji se vrijeme kratke francuske vladavine u ovim krajevima zvao i Piket.


Od tada do danas Hreljani žive uz karolinšku cestu koja je i danas prometna kičma Hreljina.
Uz karolinšku cestu u dužini od 3 km nanizao se Hreljin, a zvonik crkve Sv. Jurja dominira centrom Hreljina.
Kroz povijest Hreljani su se bavili vinogradarstvom, stočarstvom, kirijašenjem.
Od obrtničkih zanimanja bilo je kolara, stolara, postolara, mlinara, vapnara, bačvara…. i početkom 20. st. Hreljin je bio jako obrtničko središte.  
Između dva svjetska rata Hreljani se iseljavaju u obje Amerike.
U Hreljinu nije bilo kuće iz koje netko nije otišao preko oceana.
Hreljin je bio najiseljeničkije mjesto u Hrvatskom primorju.
Financijskom podrškom iz Amerike obiteljima u domovini, na Hreljinu se grade bolje kuće i cisterne za vodu, kupuje se stoka i život za mnoge obitelji postaje lakši.
No, bilo je teško živjeti bez muške ruke u obitelji.
U većini slučajeva bračna slika iznad kreveta podsjećala je na muža i oca u dalekom svijetu, koji je svoju mladost i životnu snagu potrošio daleko od svog ognjišta u tuđem svijetu da bi život svojoj obitelji učinio boljim.  
Danas Hreljin ima oko 2100 stanovnika, oko 800 stambenih jedinica. Ima osnovnu školu sa 250 učenika, vrtić sa 30 djece, poštu, opskrbni centar, zdravstvenu stanicu, ugostiteljske objekte, nogometno igralište – NK«Naprijed», Dom kulture u kojem djeluju KUD «Sloga» ( mješoviti pjevački zbor, ženska klapa «Hreljin» i Sekcija za očuvanje kulturne i prirodne baštine), Lovačko društvo «Srndać» Hreljin, DVD «Hreljin», Ženski boćarski klub «Hreljin» i druge udruge građana koje zajedno sa športskim i kulturnim udrugama doprinose bogatom športskom, kulturnom i društvenom životu na Hreljinu.