Učitavanje stranice: Najava: Promocija novog broja Zbornika - Hreljinski trolist

Srijeda, 29 Siječanj 2020 11:32

Najava: Promocija novog broja Zbornika - Hreljinski trolist

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige „Hreljinski trolist“ autora Irvina Lukežića.

Knjigu će predstaviti dr. Maja Polić, urednik Boris Petković i autor u hreljinskom Domu kulture u petak, 31. siječnja 2020. godine s početkom u 18 sati.
Nakon promocije pozivamo Vas na prigodno druženje povodom obilježavanja Noći muzeja, gdje možete pogledati izložbu „Šetnja kroz hreljinsku povijest“. Izložba je postavljena u prostorijama Udruge umirovljenika Hreljin kbr.126.

Veselimo se Vašem dolasku!

Hreljinski trolist
(Gjuro Ružić, Mate Polić, Ivan Širola)

Svaki od ove trojice Hreljana bio je originalan i zanimljiv na svoj način, bavio se raznovrsnim poslovima i zanimanjima, u skladu sa svojim ambicijama i sposobnostima. Premda različiti po svojim karakterima i senzibilitetima, iskazivali su i neke zajedničke crte. Posjedovali su prije svega veliku upornost i marljivost, što se svakako može pripisati osobinama primorskoga čovjeka koji se navikao boriti s neimaštinom, siromaštvom i nevoljama. Isto tako, unatoč tome što su stekli visoki ugled i izdigli se iz svoga seljačkoga staleža, ostali su bliski običnome i jednostavnome puku iz kojega su proizašli. Sva su trojica bili vrlo aktivni i borbeni, pravi virtuozi u preživljavanju i stvaranju novih vrijednosti, ljudi koji se drže svojih visokih načela, koji nikada ne odustaju od onoga što smatraju svojim ciljem. Iako su bili izraziti individualci i ljudi pomalo na svoju ruku, tvrdoglavi i uporni, u sebi su imali snažno razvijen osjećaj odgovornosti za vlastiti narodni kolektiv, za javni interes, za potrebe onoga drugoga, potrebitoga. Svi su bili svjesni i angažirani rodoljubi, pravi narodnjaci i naprednjaci.

Juraj Ružić i Mate Polić svojim su gospodarskim i kulturnim djelovanjem ostavili velik trag u svome vremenu kako u Rijeci, Sušaku i Bakru tako i u čitavome Hrvatskom primorju, posebno se ističući kao veliki hrvatski domoljubi, čime su svoje potomke trajno zadužili. Mate Polić odigrao je već prije toga posebno značajnu ulogu i u Trstu, tada austrijskome kozmopolitskom gradu, u kojem su živjeli brojni Hrvati, a on je među njima osobito prednjačio u svome kulturnom i prosvjetnom pregalaštvu kao dugogodišnji predsjednik Slavjanske čitaonice. Polić pripada plejadi onih značajnih pojedinaca koji su osobito njegovali i poticali hrvatsko-slovenske veze, radeći zdušno na promicanju kulturnoga jedinstva i suradnji dvaju susjednih slavenskih naroda koji su se borili za vlastitu nacionalnu emancipaciju te za očuvanje svoje narodnosti i svoga jezika.

Uz ostale velike zasluge, veletrgovac i tvorničar Juraj Ružić je, gradeći svoje raskošne palače, iznimno zaslužan za postupni uspon Sušaka kao novoga urbanog središta na lijevoj obali Rječine. Posebno se isticao i kao veliki dobrotvor siromašne školske mladeži. Upravo je on, koji nije imao tu sreću da se redovito školuje i napreduje, bio iznimno osjetljiv za probleme siromašnih učenika te im je velikodušno pomagao i podupirao ih kada god bi mu se za to ukazala prilika. Isto tako, podupirao je sve napredne inicijative kako bi pomogao svome narodu da se svrsta u red modernih, slobodnih i razvijenih nacija.

Za razliku od Ružića i Polića koji su ponajprije djelovali na privrednom području, ističući se i kao velikodušni narodni dobrotvori i prijatelji sirotinje, promotori napredne narodne kulture i prosvjete, ljudi koji nisu usmjereni samo na zgrtanje novca, na vlastito materijalno dobro stanje i osobne blagodati, Ivan Širola bio je vrstan pedagog, istaknuti pučki učitelj, srednjoškolski profesor, plodan prevoditelj, publicist i kulturni djelatnik. Kao što je to uvelike i danas, profesija mu nije mogla pružati materijalno blagostanje, ali je omogućavala aktivno djelovanje u javnome životu i širenju naprednih ideja. Širola je bio intelektualac širokih interesa, jedan od najsvestranijih hrvatskih pedagoga svoga doba, podjednako se isticao na praktičnom planu kao vrstan učitelj i profesor, kao i na kulturno-prosvjetnom planu kao plodan pisac i prevoditelj klasičnih pedagoških i književnih djela ponajviše s francuskoga jezika. U nekim je svojim poimanjima uistinu bio pionirom naprednih shvaćanja u ondašnjoj hrvatskoj pedagogiji te mu pripada posebno mjesto u našoj kulturnoj, pedagoškoj i književnoj povijesti. Za razliku od Jurja Ružića i Mate Polića, koji unatoč svome podrijetlu nisu ostali toliko prisno vezani sa svojim rodnim mjestom, Širola je tijekom svoga mladenačkoga i poletnoga šestogodišnjeg službovanja u pučkoj školi u Hreljinu svojim svestranim javnim djelovanjem, zauzetošću i domoljubljem ostavio velik trag u hreljinskoj tradiciji i predaji, kako na prosvjetnom tako i na kulturnom području.

Top