Vatrogasna zajednica Bakar sa svoja 4 DVD-a naš su veliki oslonac i partner u brojnim aktivnostima, godinama financiramo njihov rad, nabavljali smo opremu, uređivali postojeće domove, a sva četiri društva imaju impozantan i obnovljen vozni park s velikim brojem različitih vrsta vozila za sve namjene.

Obećanje dano davnih godina o izgradnji ovog Doma za mene je poseban osjećaj jer dokazuje ispravnost naših odluka kojima smo ulažući sredstva u gospodarstvo stvorili uvjete da bez ičije pomoći, sami možemo ići u ovako velike investicije, one dokazuju ispravnost naše politike u kojoj svako dano obećanje mora biti ispunjeno’, kaže gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić.

Grad Bakar nastavlja s realizacijom svojih kapitalnih projekata među kojima je i gradnja novog vatrogasnog doma vrijednog 11,5 milijuna kuna, kojega financiraju vlastitim sredstvima. Radovi na gradilištu na južnom ulazu u Industrijsku zonu započeli su u studenome prošle godine i, kažu nam u gradu, unatoč izvanrednoj situaciji idu po planu te bi vatrogasci u svoj novi dom trebali useliti najkasnije u rujnu ove godine.

Na objektu su već izgrađeni armirano betonski zidovi čime je završena kompletna konstrukcija. Započeli su radovi na hidroizolaciji, krovištu i montaži stolarije, te nakon toga slijede ostali obrtnički radovi. Osim izgradnje same glavne zgrade i pomoćne građevine gradi i sva potrebna infrastruktura poput vodovodnog ogranka, pristupne ceste, parkirališta, trga s urbanom opremom i velikom skulpturom sv. Florijana poklon tvrtke Vatropromet d.o.o iz Zagreba. Osim toga, u sklopu kompleksa gradi se i boćalište uz osiguran i prostor za pranje vatrogasnih vozila.

Vodilo se računa i o osobama s poteškoćama u kretanju pa su za njih osigurane kolne površine kao i parkirna mjesta. Zelenim površinama i hortikulturi posvećena je posebna pažnja tako da je već iz projekta vidljivo kako će zelenilo novom domu škrljevskih vatrogasaca dati poseban štih.

Radovi na novom vatrogasnom domu počeli su u listopadu prošle godine

Grad Bakar, jedan je od onih gradova koji je prepoznao rad i trud dobrovoljnih vatrogasaca svoga kraja te za vatrogastvo godišnje izdvajaju preko milijun kuna. Na svom području ima Vatrogasnu zajednicu s četiri dobrovoljna društva: Zlobin, Hreljin, Bakar i Škrljevo. Na području Grada Bakra je 150-ak operativnih vatrogasaca, a društva okupljaju čak 421 vatrogasca raznih dobnih skupina.

Izgradnjom ovog kapitalnog objekta, vatrogasci Škrljeva i njegovi mještani dočekali su ostvarenje njihove dugogodišnje želje. Punih 40 godina od osnivanja DVD-a Škrljevo, kreće se u izgradnju novog doma vatrogastva čiju realizaciju vatrogasci čekaju posljednjih dvadeset godina.

Tijekom svih ovih godina škrljevski vatrogasci koristili su se pomoćnim prostorima u vlasništvu Hrvatskih željeznica i Doma kulture u Škrljevu.

Budući vatrogasni dom mjesto je vatrogasne izvrsnosti gdje će mladi stjecati prva vatrogasna znanja, a dobrovoljni vatrogasci imati uvjete za život, rad i jačanje vatrogasnih sposobnosti.

Novi vatrogasni dom Škrljevo biti će smješten neposredno uz Industrijsku zonu Kukuljanovo, najrazvijeniju poduzetničku zonu u Republici Hrvatskoj čime će se povećati sigurnost gospodarskim subjektima i zaposlenima na ovom području. (M.P.D.)

Vatrogasci pomažu u borbi protiv korone

Znak obostranog zadovoljstva i dobre suradnje pokazuje pomoć bakarskih vatrogasaca koji su pružili pomoć Stožeru civilne zaštite Grada Bakra u sprječavanju širenja epidemije zaraze korona virusom Covid -19 na njihovom području. Naime, ovi ljudi svakodnevno s predstavnicima Stožera obilaze Bakar kontrolirajući pridržavanje mjera propisanih od strane Nacionalnog stožera. U suradnji s gradskim društvom Crvenog križa, čekaju spremni kako bi pružili ruku pomoći u opskrbi starijih i nemoćnih ljudi, ukoliko se epidemija nastavi i proširi na ovo područje, te kapaciteti Crvenog križa u opskrbi ne budu dovoljni.

Tekst i fotografija: gradonacelnik.hr

Zbog aktualne situacije ove će godine na Hreljinu izostati različita događanja povodom “Jurjeve”. No, Hreljani će blagdan svog zaštitnika- sv. Juraja ipak dostojanstveno obilježiti.

Sveta misa, koju će biti moguće pratiti putem župne Facebook stranice, na rasporedu je u 18 i 30, nakon što crkvena zvona mještane pozovu na molitvu i sudjelovanje. Napominjemo da će vrata župne crkve biti otvorena za osobnu molitvu od 17 do 18 sati.

Tekst i fotografija: RiPrsten

Carica Marija Terezija, koja je na vlast stupila 1740. godine poveljom je, 23. travnja 1779., proglasila Bakar slobodnim kraljevskim gradom i dodijelila mu gradski grb, autonomiju i crkveni patronat.

U doba Marije Terezija Bakar je ostvario veliki napredak. Između ostaloga razvijala se luka, brodogradnja i brodarstvo. U Bakru je osnovana pučka škola, ustanovljena gradska općina, gradsko poglavarstvo i patricijat. Marija Terezija zaslužna je i za nastanak atraktivnih prezida.

Zahvaljujući svemu tome krajem 18. stoljeća Bakar je bio najveći hrvatski grad, veći čak i od Zagreba, a u njegovu je razvoju, ali i razvoju našeg kraja, nemjerljiv doprinos imala upravo carica Marija Terezija.

Spomenik replike povelje Marije Terezije prošle je godine svečano otkriven pokraj bakarskog Jaza, povodom 240. obljetnice proglašenja slobodnog kraljevskog grada Bakra.

Tekst i fotografije: RiPrsten

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 19. travnja 2020. godine Odluku o ukidanju nužne mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka na području Primorsko-goranske županije i odobrio kretanje bez korištenja e-propusnice unutar pojedine od tri predložene subregije.

Primorje obuhvaća područje od Mošćeničke Drage do Novog Vinodolskog i riječki prsten, druga subregija je Gorski kotar dok su otoci treća. E-propusnice i dalje će biti potrebne za odlazak izvan područja subregije u kojoj se nalazi mjesto prebivališta i stalnog boravka.

Odluka se može preuzeti u nastavku.

Izmjena odluka Stožera civilna zaštite RH o održavanju pogreba, sklapanju braka i stavljanju izvan uporabe dječjih igrališta i sportskih igrališta 

Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske 19. travnja 2020. godine donio je izmjene odluka o održavanju pogreba, sklapanju braka i stavljanju izvan uporabe dječjih igrališta i sportskih igrališta koje važe do 04. svibnja 2020. godine.

Odluke možete preuzeti u privitku.

Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Grada Bakra objavljuje Izvješće o javnoj raspravi o Prijedlogu II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU-1 Bakar.

Izvješće preuzmite u privitku.

Unatoč izvanrednoj situaciji i krizi zbog korone, većina gradova posložila je prioritete tako da se režu nepotrebni gradski rashodi i maksimalno pomaže gospodarstvenicima u krizi, ali bez ugrožavanja kapitalnih gradskih projekata.Tako je i u Gradu Bakru u kojemu je 2020. godina planirana kao godina realizacije ključnih projekata koji vode ostvarenju vizije Bakra kao „Gospodarskog središta Hrvatskog primorja“.

Na projektu jačanja i širenja Industrijske zone Kukuljanovo radi se sustavno već desetak godina, napravljen je dug i dalek put u kojemu je ‘zona sumraka’ sustavnim mjerama i ulaganjima teškim 150 milijuna kuna transformirana u jednu od najvažnijih gospodarskih zona ne samo hrvatskog Primorja već i čitave Hrvatske. Industrijska Zona Bakar d.o.o danas predstavlja srce gospodarskog razvoja s brojkom od ukupno 4.357 direktno zaposlenih, a tu treba pridodati još toliko zaposlenih kod kooperantskih tvrtki i dobavljača.

Konačni cilj gradonačelnika Tomislava Klarića i njegove gradske uprave je stvaranje najveće, infrastrukturno najopremljenije Industrijske zone u Hrvatskoj s ravnomjerno raspoređenim proizvodnim, uslužnim, trgovačkim djelatnostima i logistikom na površini od 5 miliona kvadratnih metara zemljišta s preko 10. 000 zaposlenih.

Trenutno se u Zoni provode radovi na izgradnji novih prometnica za koje je Grad Bakar ostvario europska sredstva. To je samo dio projekta

“Gospodarsko središte hrvatskog primorja” koji se sa 9.961.949,35 kuna sufinancira EU sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, dok je ukupna vrijednost projekta 25.186.115,23 kuna. Kako nam kažu u Gradu, realizacijom projekta, odnosno izgradnjom i opremanjem nove infrastrukture duž 28.962 m2 ostvarit će se preduvjeti za investicije u vidu izgradnje novih poduzetničkih kapaciteta. Izgradnjom kompletne komunalne, energetske, elektro-komunikacijske i prometne infrastrukture, povećat će se kapaciteti Industrijske zone za daljnji razvoj i pružanje potpore poduzetništvu.

‘Ovo je investicija za narednih deset godina, ona znači i nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Infrastruktura koju upravo gradimo i zemljište koje smo kupili od privatnih vlasnika pa objedinili u veće parcele, omogućiti će izgradnju novih hala na prostoru od preko 300 tisuća kvadrata zemljišta. Već sada u tijeku gradnje, pregovaramo s nizom investitora, već imamo i konkretne dogovore tako da uopće ne sumnjam u uspjeh’, izjavio je gradonačelnik Klarić.

U Zoni danas već posluje 180 poslovnih subjekata iz raznih djelatnosti – od uslužnih i trgovačkih do proizvodnih. U Zoni se proizvode transformatori, metalne konstrukcije, brodska oprema, sanitarna armatura, metalna ambalaža, staklo, beton, asfalt, pivo, stambeni moduli, elektronska oprema, drvni proizvodi, plastične cijevi i spojevi…itd.

Uz već navedene prometne i logističke prednosti, ono što privlači investitore svakako je poravnata građevinska parcela s već kompletnom izgrađenom infrastrukturom, dovedenom do svakog platoa, mogućnost otkupa ili mogućnost osnivanja prava građenja, mogućnost obročnog plaćanja zemljišta, dodatne pogodnosti za proizvodne djelatnosti te posebne olakšice pri plaćanju komunalnog doprinosa.

Zona je smještena na prometnom pravcu koji predstavlja vezu između srednje Europe i Mediterana na nadmorskoj visini od 290 metara, u neposrednoj blizini autoceste Rijeka-Zagreb, autoceste Rijeka-Žuta lokva – Split kao okosnice jadransko-jonskog koridora, te na prometnom pravcu ceste Rijeka – Trst. Posebna prednost je blizina državne granice (30 km do Slovenije i 70 km do Italije) te blizina Luke Rijeka koja je udaljena desetak kilometara, Luke Bakar (4 kilometra) i zračne luke Rijeka (20 kilometara). Uz to je izuzetna važnost prometne povezanosti industrijski kolosijek povezan na željeznički sustav Republike Hrvatske, odnosno relaciju Rijeka-Zagreb kod Škrljeva.

Grad Bakar je vlasnik trgovačkog društva Industrijska zona d.o.o. s udjelom od 99,36 % i za gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića Zona predstavlja temelj na kojem se nadograđuje razvoj cijelog Grada Bakra, a ono čini 126 kvadratnih kilometra i 12 naselja raštrkanih na čitavom području.

Prvi veliki investicijski ciklus u Zoni krenuo je 2005. godine, 2012. godine izgrađena je i upravna zgrada trgovačkog društva Industrijska zona d.o.o. Bakar. Investicijski valovi nabolje se vide u velikom broju gradilišta koja svakodnevno mijenjaju sliku Zone zapanjujućom brzinom. To pak rezultira i povećanjem vrijednosti primjerice ona od 2016. do danas prelazi 800.000.000,00 kuna, a da se taj trend nastavlja pokazuje i podatak da je u proteklih 10 mjeseci u Zonu stiglo još desetak novih tvrtki. (M.P.D.)

Kukuljanovo – od propalog socijalističkog projekta i ‘zone sumraka’ do jedne od najjačih zona u zemlji
Zanimljiva je priča i povijest Industrijske zone Kukuljanovo. Zona je prvotno zamišljena za vrijeme socijalizma kao poslovna zona s idejom da se tadašnja riječka teška industrija premjesti u zaleđe. Pokrenuta je osamdesetih godina prošlog stoljeća, no nikada nije ispunila tu svoju prvotnu namjenu.

Osamdesetih godina samo je nekoliko tvrtki iz vremenu socijalizma izgradilo svoje pogone na Kukuljanovu. Početkom 90- tih redom su propadale, a Zona se pretvorila u „zonu sumraka“ ili „mjesečevu površinu“ kako ju je nazvalo lokalno stanovništvo. Bezbrojni sudski sporovi, neriješeno zemljište imovinskopravni odnosi, kronični nedostatak sredstava, bezidejnost tadašnjih Gradskih vlasti blokirali su bilo kakav razvoj zone.

I tako je to trajalo sve do 2004. godine kada je smjena vlasti u Gradu Bakru Industrijsku zonu probudila iz desetljetnog sna i udahnula joj posve novi život. Bakar je zanemario prvotne ideje izmještanja riječke industrije u Zonu i uhvatio se u koštac s brojnim problemima, a rezultati su već u samom začetku bili vidljivi.

S novom vizijom razvoja Grad Bakar je otvorio vrata Zone baš svima. U prvom redu, trgovini, uslužnim djelatnostima, logistici, a proizvodnju je potaknuo čitavim nizom pogodnosti i brojnim mjerama. Neprestanim ulaganjima vlastitih sredstava, stalnom izgradnjom infrastrukture, otkupom zemljišta od privatnih vlasnika, privlačenjem brojnih investitora Industrijska Zona grada Bakra na Kukuljanovu i Škrljevu postala je najopremljenija i najuređenija Industrijska zona sa svom potrebnom infrastrukturom, neprestano se iz dana u dan širi, a broj tvrtki i novih radnih mjesta raste zapanjujućom brzinom.

„Na samom početku išli smo s trgovačkim centrima. U tim trenucima nam je nedostajalo novca za investicije’, kaže Klarić i sa smjehom dodaje kako je tada zbog takve odluke morao slušao žestoke kritike o tome kako smo Industrijsku zonu pretvorili u trgovačku. To se ipak pokazalo dobrim potezom, uz trgovačke centre počeli su se nizati brojni drugi poslovni subjekti i to s velikim udjelom proizvodnih djelatnosti.

Grad Bakar je preko 150 milijuna kuna vlastitih sredstava uložio u Zonu kako bi ubrzao njen razvoj. Paralelno s ulaganjima i privlačenjem investitora novoizrađenim Urbanističkim planovima i pažljivim prostornim planiranjem stvoreni su uvjeti za širenje prostora zone na preko 5 milijuna kvadrata. U ovom trenutku iskorišteno je 270 000 kvadrata, a oni su popunjeni u proteklih desetak godina kazao je Klarić.

U pripremi još dvije nove zone
Inače, uz Industrijsku zonu Kukuljanovo, na području Grada pripremaju se još dvije manje zone na dvije lokacije: prva je na Hreljinu ona je u postupku formiranja i gradnje infrastrukture, a druga je na platou bivše koksare, veličine oko 100 tisuća kvadrata. Tu je već učinjen prvi korak, naime 2018. godine otkupljena je upravna zgrada bivše koksare, tako je olakšan postupak likvidacije i tvrtka Koksar d.d.. je ugašena. Grad Bakar prošle godine uputio je i pismo namjere Ministarstvu državne imovine za ustupanje tog prostora na korištenje Gradu Bakru koji priprema već prostorno plansku dokumentaciju i projekte. Ukoliko Država bude brza, Bakar će biti još brži i za očekivati je na tom prostoru u narednim godinama vrlo živahnu gospodarsku aktivnost .

Mjere za pomoć gospodarstvu: Grad se odrekao dva milijuna kuna prihoda mjesečno
Kao što smo već pisali, Gradsko vijeće Grada Bakra na svojoj je sjednici 30. ožujka donijelo je paket mjera za pomoć gospodarstvu u krizi zbog epidemije korone kojima se Grad odrekao dva milijuna kuna prihoda. U cilju očuvanja gospodarstva i radnih mjesta Grad Bakar je poduzetnike koji su morali obustaviti rad oslobodio plaćanja komunalne, a onima koji nisu morali obustaviti posao komunalna naknada umanjena je za 50%. Poduzetnici koji obavljaju poslovnu djelatnost u poslovnim prostorima i na zemljištu u vlasništvu Grada Bakra, a koji su temeljem odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske privremeno obustavili obavljanje poslovne djelatnosti oslobađaju se plaćanja zakupnine u iznosu od 100%. Nadalje, na sve dospjele, a nenaplaćene tražbine s osnove plaćanja komunalne naknade i zakupa utvrđene temeljem ove Odluke, neće se obračunavati zakonska zatezna kamata, uključujući i tražbine koje se odnose za mjesec ožujak, a dospijevaju u travnju 2020. godine. Na sve dospjele, a nenaplaćene tražbine s osnove plaćanja komunalne naknade za stambene prostore nastale u vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 neće se obračunavati zakonska zatezna kamata. Nadalje, za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti odgađa se pokretanje svih postupaka prisilne, i to za sve tražbine Grada Bakra.

‘Prema analizama sve donesene nove mjere za pomoć gospodarstvu ukazuju da će se Grad odreći preko 2 milijuna kuna mjesečnih prihoda, a oni se najvećim djelom odnose na komunalne prihode, no tu su i značajni porezni prihodi, a od njih najveći pad očekujemo od poreza na dohodak. Izuzetak od ovih oslobađanja su tvrtke i ustanove i poduzetnici koji odlukom kriznog stožera nisu imali obvezu obustaviti rad. Najvažnije od svega je sačuvati živote i zdravlje ljudi, a onda gospodarstvo i radna mjesta o kojima ovisi život u našem Gradu. Prošli smo i gore situacije, imamo ogromno iskustvo i ne sumnjam da ćemo nakon izlaska iz krize krenuti još žešće u realizaciju svih zacrtanih projekata’, zaključio je Klarić.

Izvor: gradonacelnik.hr